• Praia
  • 29℃ Praia, Cabo Verde
É Ka Lobu Ki Fase (tetu)
Cultura

É Ka Lobu Ki Fase (tetu)

más un isertu di livru "É ka lobu ki fase"

Sima nhos ten stadu ta odja, es livru é prufétiku: kuazi  

tudu ki sta skrebedu na el ten stadu ta kontise. Ku

livru dja tudu inprimidu, dja n kre fitxaba publikason

li nes onlaini, mas razon di atualidadi forsa-m

publika más un isertu di es livru ki n ta spera lansa-l

na Kabuverdi na inísiu di prósimu anu. Bon leitura.

 

                                                                        *

[dizendu fazendu ta odjadu otor di «maiu nha téra é

                         sabi» kalabetu silva más konxedu pa tetu di djarmai i     

                         otor di «nhu santiagu» i «kabral ka more» xanel              

                        rendall  amigu  i kunpanheru di pikapada ora ki pueta 

                        sta na téra]

 

[pueta]

 

Ó nha grandi amigu tetu di djarmai

dja nhu avansa algun kuzinha

na kel nos tranku di bai ka ta bai

di kriolu ki alguns meste ba skolinha?

 

Amigu xanel rendall anho nu sabe ma nho

é un alupekador  ma spritu abertu di-nho

apezar di kabelu ku barba'l nho tudu branku

nhu sigi siensia i kuerensia sen ninhun tranku

 

[tetu]

 

Ei salbaxi nhu baxa bolinha

sinon n ta poi-nho na linha

ruspetu pa mi k'é tamanhu tetu

si n sopra nhu ka ta fika na getu

 

nos nu ka ten ki avansa

nu ta fika undi ki nu sta

si nhu rafila nhu ta leba ka ta sta

nhu ba djobe otu par nhu dansa

 

nhu avansa ki mi ku nho

nes asuntu nu ka ta da

nhu larga-m damo

po nhu ba djobe otu algen di da

 

[el ta bira pa xanel]

 

[tetu]

 

Es pueta ael é propi atrividu

el ta atxa ma mi ku tudu es tamanhu

m'el ta konsigi ben da-m lanhu

el otrevi el ta toma n'obidu

 

1º ministru dja n fla-l p'el ka mete

nes borodjada di kriolu

kre nhos pensa ma nos é tolu

kel li é un géra di xikoti ku kaseti

 

kaseti ki nos nu sa ta poi i ta torna ripiti

di so oki kriadu kondison kriadu kondison

nhos kre o nhos ka kre nhos ten ki dimiti

ofisializason gosi ten nos opozison

 

é ka es pueta ku si spritu dilinkuenti

(k'el ta konfundi ku balenti)

ki ta ben pa ben da-nu ordi

i mi s'el miasa o el ben tenta morde

n ta bafatia-l ki n ta rinka-l tudu denti

 

purtantu dj'el fika avizadu

p'el ka arma en pueta matxikadu

pa nu ka ten porku mal-borodjadu

p'el mante más é lonji di nos i kaladu

 

s'el ben p'el ben djobe pa ladu

s'el ben el ben tenta kore kabalu

nu ta da-l dos par di stalu

ki nos es dias nu sta mandingadu

(stada pertu di dia di ileison

i kusas sa ta parseba skoregadu)

 

Pilantra tanbe p'el fika kaladu

é ordi ki dja dura k'el dadu

o el ta obi o el ta podu pa ladu

el ten ki skodje un ladu i fika la paradu

 

asuntu di kriolu nen murmuradu

el ka pode djuga na tudu dos kanpu

sinon dj'el kunpra tranku

i si distinu é ba kata kanpetxi la saradu

 

el é ministru di filmi

(22 mil kontu xutadu pa mo di branku!

diaxu es kre aes é santu o fidju'l santu)

mas el ten ki skodje timi

 

nhos pensa ma foi purakazu

ki ministra rosamal kabana ki ka panha

(papiadera di purtuges sen manha

ki nen xines el ka ta ganha) da kabu

di kes ben susedidu spiriensia

di ensinu bilingi? é pa ka ten dadu

 

pa konfirma kel ki siensia

dja fla   pa nos ki ka kre

torna-l kuazi un kiston di fe

es sai tudu fepu di nos pe

dja nu ka tene pasiensia

 

dj'el tra-m konsentrason

nun konpuzison ki n teneba

                                  desdi sedu

artiliadu kel xuxinhu di txonbon

li    ti dj'el po-m fla uki n ka kreba

                           era nos segredu

 

mas el ten ki ba mete ku si kolega

el ka odja nha tamanhu o el é segu?

si el é segu n ta linpa-l arnegu

pe di pitxoka sarnentu bordolega

 

n ten grandi adimirason pa el

i el tanbe pa mi mas é fastentu

el ka ta sta ketu  inda s'el kreba pa el

algun kuza   mas nau é so es papel

di distribui borduada spadja verdadi

                                     na bentu

arma en guardion di dignidadi

                                   di sidadi

prega sentidu di igualdadi

                            ku solidariedadi

 

ate el fla ma mi é úniku pueta

di djarmai uki konxendu si bitola

é ka kusa poku nen el ka staba moku

mas dj'el fika so nes kusa di pega na pistola

 

na po ku faka ta rabenta-nu tudu koketa

s'el ka loku dodu baridu n ta bai kel skola

k'el fla-m pa n bai pamodi n da un satanoku

kalaka na kuza ki n ka ta fla-nhos nen dizimola

 

[xanel]

 

Tetu é midjor bu kala  bo é tamanhon

mas s'el vira el panha-u bu ta ronka

moda pilantra  midjor bu libra di bronka

ka bu risponde-l p'el ka baza-u na txon

 

[tetu]

 

Undi ki nu staba    à sin

nton ora ki ta txiga na fin

ta entra kel akordi sustinidu

pa rialsa kelotu sugundu sintidu

 

[kelotu pueta ka obi más pamodi tetu fika

ta papia ku vos baxu pertu di obidu

di xanel rendall so ta djobe pa trás

ku rostu runhu i ar amiasador pa pueta

mante distansia mas inda el konsigi

obi xanel rendall ta fla-l ku vos firmi]

 

[xanel]

 

Mi k'é bedju n sta más avansadu

ki kenha ki ten dever di studa

k'é pa konsedja dretu i non skuda

na temozia ku ignoransia  

nu sta atrazadu

nu ten ki enkurta distansia

 

es kiston dja nu debia rizolveba-el

desdi nasimentu di nos stadu indipendenti

é un inperativu ki nu ka pode fuxi del

pueta ael el sta simia si simenti manenti

 

[koru]

 

Normalmenti nu ta odja tudu futuru

i nada nu ka ta fla  mas des bes ten un kuza

ki nu sa ta ben fla   pueta ta akuza

guvernu di glotosídiu un akuzason duru

 

ki ta leba-s finji ma dj'es poi ofisializason

na prugrama di novu guvernu (es akuzason

pueta dja fazeba-el na prizensa di prizidenti

di repúblika na ilia di sal na 2017 i komu senpri

 

riason di tudu algen foi fika kaladu ta djobe

pa ninhun ladu  ki nen ki séu fra o txuba txobe

ki agu kore fase dilubri pasa pontu i pasa ponta

tudu risponsável ta kontínua kaladu ta fase di konta)

 

[pueta]

 

Konxendu es turma é un makakisi jinériku

                                           k'es ta ba poi la

pa nu kridita so si nos odju lé i obibu obi ta fla-

du ma ta ofisializadu en paridadi i plenamenti

 

sima ses partidu flá na tenpu di kaldu ki dja bedja

nton sin   nton li nu ta susega nos menti

li nu ta labanta nu ta badja kaba nu ta duedja

pamodi nos trabadju purfiadu i nos vos ki ka frakeja

                                             ten parti des méritu

 

ki tanbe é dun grandi prusison i dun grandi sékitu

ki ta ama si língua prumeru di identidadi

                                      k'un amor benéfiku

nton sin nu ta fla «oxi nu sta rializadu komu polis

nu sta justifikadu komu povu i komu sidadi

pamo ditirminason ki tra-nu sonu i kusta-nu soris

ki leba-nu tenpu trabesa-nu idadi

                                       dja konsigi si finalidadi»

 

(falandu na makakisi   kelotu ladu

faze-l na antirior rivizon konstitusional

ngana-s ku ofisializason ki funsiona sima panu

burmedju pa toru  objetivu final

era konsigi pasa tudu ses prujetu i ses planu

baxu di kapa di dexa kai ofisializason plenu

é ku es tátika ki PAI kume-s i tanbe es kume-nu)

 

nau koru aes es sta na manha prezu na indisizon

modi ki kiston más inpurtanti pa nason

ta dispaxadu na meia dúzia di linha

(inda pursima ta foka so na identidadi rijional

sen fla nunka m'é inperativu identitáriu i nasional)?

nau koru kel ki nu sabe ka sta bate ku bu dibinha

 

sima dja nhos flaba si kenha ki debe faze

ka sta faze  nton nu ten ki ileje un prizidenti

ku kodjon pa pega nes kiston kandenti

p'el torna-l bandera di si mandatu  ken ki al traze-

-nu es speransa? ken ki ta prumete-nu es mudansa?

 

si ka era kel travon ki podu na konstituison

dja nu sabeba é kenha   mas nu ta alkansa

es objetivu  nos língua ta ben ser dignifikadu

li nes txon  o nton nu ta more nes obstinason

i nu ta dexa jerason ki ta ben es nos legadu

 

[kel ramoki di rendall ka kai tetu sabi

nton el ta volta pa trás el ta ben ten ku

pueta ku un ar di kenha ki sa ta fla dentu

del «dja n bota-u mo diabinhu» i el ta fla

di ronpanti]

 

[tetu]

 

Nton nhu fase-m un purguntinha

pa nhu odja si dja nu ba skolinha

afinal é ka nho k'é mestri

                        prufeta di dilubri ku pesti?                    

                        nhu fase-nu testi o izami                       

nu ka meste ba arami

 

[pueta fika ta djobe-l diskonsoladu

ti k'el rizolve fase-l purgunta más sinplis

k'el konsigi lenbra del na kel mumentu]

 

[pueta]

 

Sertu sta mutu sertu

mas nhu afasta di mi un bokadinhu

ka nhu fika mutu pertu

nhu sa ta panha-m ku kuspinhu

 

ki nos nu ta kultiva distansia

di soberba di ignoransia

sabendu ma nos é frutu sertu di nos inganu

i di tudu nos eru ku nos pirkalsu

 

i nu ta fla ku klareza sikre da-nu

kasabi   temozia é sima un omi diskalsu

ta tema ma si pe sta ben sirbidu

kel li é un sentensa pa fika na tudu obidu

 

nton un purguntinha

sinplis i banal

pamodi inda nhu sta gatinha

apezar di tamanhu nho

n ka kre pa nhu fika mal

 

nhu da-m na palavra'l nho

difinison di língua natural

nas-kalma é un kiston banal

ka nhu treme nhu ka ta leba po

 

[nton tetu ta djobe pueta ku oliar

ta ferbe mas k'un surizu di gozu

na rostu el ta risponde-l]

 

[tetu]

 

Língua natural é un spésia

di língua venenozu i pesonhentu

ki nunka na vida ka labadu

ki di kel la nunka n ka odja

(nen na ninhun parti ka odjadu)

ki nen dentu'l boka el ka ta modja

mas el ta borodja so borodja

 

i é kel di-nho li propi

nhu ba da otu katxor ramoki

gosi dja nhu leba kapoti

si nhu tema go é xikoti

 

[pueta ta fika ta djobe-l tan

inda más dizalentadu

                         tetu ta kontinua]

 

[tetu]

 

A gosi nton dja kaladu? ka ta papiadu?

dja fikadu sima ki boka tapadu ku simentu?

é ka nho ki ta dumina sensia pa tudu ladu

puezia filuzufia i tudu kunhisimentu?

 

kuze? nada? nton mondon dja morde língua?

nhu ale    nhu toma un pastilia xíngua

pa konsola    pikinoti ka ta djuga ku tetu

nhu raspa nhu sai ta bai i nhu ten más ruspetu

ka nhu ben nunka más ku es otrivimentu

 

[pueta ta djobe-l inda más dizalentadu

mas ta risponde-l kuazi ku arogansia]

 

[pueta]

 

Nos ki manenti

nu ta txomadu aroganti

pamodi nu ta poi kunhisimentu

                                dipadianti

nu ta fase-l nos kola ku nos simentu

pamodi nu ta raganha denti

i nu ka ta dexa nu podu dianti

 

Nos nu ta kultiva distansia

                         di segera di mau militansia

sabendu ma nos é frutu sertu

                          di nos inganu

i di tudu nos eru ku nos pirkalsu

 

i sikre nhos fla ma nu sta prega na dizertu

nu ta fla ku tudu klareza sikre da-nu

kasabi   temozia é sima un omi diskalsu

ta tema ma si pe sta ben sirbidu

kel li é un sentensa pa fika na tudu obidu

 

pa fika ta kema sima un xama

pa durmi kol riba kama

pa brasa-l sima un kretxeu

pa adora-l sima anju'l séu

 

pamodi nos vida ten ki ser

más ki korda na garganta

pa uns   i bandoba xeiu pa otus

pa nu ka konjuga so verbu ter

mas kumunga na verbu saber

 

pa ora ki nos boka kanta

pa nos kabesa ka spanta

pa nu ka ser so fiéis ku divotus

mas pa kunhisimentu di inpusível

                              bira nos ser

nos korpu i nos rostu nes mundu vizível

 

[nton koru ta risponde en konkordansia

ku pueta]

 

[koru]

 

Pamodi ka sabe é sensia di tudu

i sima koketa ki ka ten studu

o boka ki si meta é stroba

el ka sabe pamodi k'el ta loba

i el ta kanta  o pamodi k'el ta koba

 

el ka sabe ma sertu arogansia

ka ta djuga nunka ku isilensia o izijensia

purventura el obi ma binifisensia

ta nase na tereru di ganansia

 

ma rabidansia algun dia djobe djustisa

pa kel ki ten poku o ka ten nada

pa kel ki bida é manxe trisa

i pa el tudu difikuldadi é más un skada?

 

el sabe m'é konformi tior di narason

ki porta ta abri o ta fitxa

ma ignoransia ta po-u ta pintxa

pa manhan prujetu di transformason?

 

à ten tantu soberba na ka sabe

mas nu ta abri odju nu ta labanta mo

sikre difikuldadi é un pon kasabi

ki ta tranka-nu na spritu sima un no

 

purisu nu ta ileje kunhisimentu

komu prumeru pilar di sidadania

pamodi é ka ku óstia  o ave-maria

ki nu ta aparta di tantu lamentu

 

mas trepandu kulina di kunhisimentu

abri odju i stende es nos sagradu juramentu

ma nu ta argi i nu ta vivifika es língua

pamodi si distinu é ka vive baxu tudu míngua

 

si nos mo i nos boka

da ku pedra i spadja po

é pamodi djustisa k'é nos óstia

é pamodi ignoransia nen medu ka nos loka

 

mas nu ta labanta sen norostia

pa nu konsagra ku nos boka i nos mo

na tetu di mundu

o na rubera más fundu

 

pamodi nu debe stória

                                  es tributu

(k'é labanta kel ki mundu ndjutu)

i na verdadi nabadja fiadu di nos menti

é ka más ki un kaminhu pa glória

ki nos língua sta buska manenti

                                   desdi senpri

ti si iternidadi

ki nu ta spera sakedu

                   sen medu

na muradja firmi di nos sidadi

 

[koru ta fase un silensiu prufundu

i el ta rikumesa]

 

[koru]

 

Ken ki ka onra língua di si sangi

língua undi k'el jara i k'el mama

el sta kumete krimi grandi

kontra kel k'el debe stima i ama

 

i si si kabesa sta djobe grau

ó omi bu kurason ten ki lenbra-u

ma si bu ka odja sinal di mal

si boka ka raboita i grita

é pamodi ael tanbe el sa ta izita

i el ta fika so na murmurason

stretu sima un sonbra na txon

 

dignidadi é razon di tudu tenpu

si kel ki sta skritu desdi bu nasimentu

é ma ali ben tenpu ki verdadi di bu gritu

ta sirbi mundu di alimentu

ta labanta téra pa fetu i pa ditu

 

pamodi na noti longu di okultason

obidu senpri si son

                              bibu

na greta di tudu obidu

na kutelu di tudu sufridu

ki inda sta la ta spera benson

nau ka bu spera   argi pa ason

iziji bu libertason

 

i si pe é pa poi na kaminhu

ka nu torna sina más daninhu

à kretxeu morabi getu sabi

abrasa bu distinu na ora pasa-sabi

 

ki pa más fundu é melankolia

bu ta sunha ku klareza di bu dia

                         na bu tronu di rainha

                         pamodi dizalentu é ka nos kaza

nu ta toma txabi'l porta mundu

pa nu baskudja treba más prufundu

i nu ta sende nos spritu

                         ku nos barinha di kondon

k'é nos vontadi

nu ta salta nu ta ratxa pitu

inda na tenpu des nos idadi

nos dés o más braza

na tetu di mundu

na entrada di tudu sidadi

pa nu mostra nos razon

o nos paxon

más fundu

                 

 

 

Partilhe esta notícia