• Praia
  • 29℃ Praia, Cabo Verde
Nha Madastra – (Kinta párti) - TERSERU ATU
Cultura

Nha Madastra – (Kinta párti) - TERSERU ATU

Bu pode tene bu rezon, mas, si dja e kre tra-u… sai, rapas! Odja so kalor ki sa ta fase, i sima sa ta fase kalor di diâ, si ki di noti ta fase friu. Bu sta nunpriti, bu ka tene koltxon nen lansol. Kel ar ki ta kanba li, ta ben pa tubu ki sta dentu’l paredi. Pode parse algun xuxanti ki tapa-u braku riba la na tedjadu, ar ka ta kanba… módi ki bu ta raspira? Si fase-u un atakason, kenha ki ta rabate-u? Guardas so ta ben ten ku bo, si da-s na kabésa, na óra di kebra-djudjun ku na óra di djanta di kel otu diâ.

II SÉNA – Kontinuason

RUI – E modi rapaziadas? Dja nhos sta más kalmu? Dja nhos diskansa kabésa?

DI DJULA – Ki tene kabésa kansadu e bo.

RUI (ta da un grasinha) – Bo N ka ta kudi-u.

DI DJULA – I toma kuidadu pa inda bu ka bai nterna na pruvilion.

RUI – Dja N xinti ma nhos sta xatiadu ku mi, mas komu mi e kriston, N ten bon korason, dja N papia ku senhor Deretor, dja N pidi-l pa nhos.

PIDUKA – Kusé ki bu fla Deretor?

RUI – N konta-l ma foi Dáriu ki ranja tudu konfuzon. Ma kantu N da-nhos ordi, nhos tudu nhos obudese menus el. Anhos go, so nhos ten ki konfirma-l.

DI DJULA – So mentira. Dáriu nada ka fase. Nenhum di nos ka fase nada. Bo ki ranja tudu mérda.

RUI – Abo bu sta armadu en brabu, mas bu ta fika li bo-so, bus koléga ta sai. Vá rapásis, nhos sai fépu menus el.

JUAN LUÍS – Dexa di ranja más konfuzon, Di Djula.

DI DJULA – N ka sta ranja nun konfuzon. Ami N ka traisueru.

JUAN LUÍS – Pensa na bu situason. Odja ma na kel kau li ka ta da pa fika txeu tenpu? E pekinoti… ku txaskan dos metru di kunprimentu i un i meiu di largura. E ka ten kuartu banhu, si orina perta-u, e pa bu ngosta na gradon, pa bu stika bu kusa, pa bu mixa na txon. Si pupú da-u, bu ten ki kóka na padás di papel, si atxa-bu ku el, pa bu poi na un kantu te ki es ben tarse-bu kumida ki bu ten direitu, pa es dexa-u bai dispixa na retreti. Txeru ta nkomoda-u.

RUI – I so e ta bai kume la manhã na óra’l djanta. Bu kre sai o nau?

JUAN LUÍS – Bu sa ta odja? Oxi inda nu kebra so djudjun.

DI DJULA – Migo! Dja N sta kustumadu. E ka purmeru bes ki N sa ta ben li, nen e ka mi-so ki kustuma podu li! Si kes otu ka móre, mi tanbe N ka ta móre.

PIDUKA – Bu pode tene bu rezon, mas, si dja e kre tra-u… sai, rapas! Odja so kalor ki sa ta fase, i sima sa ta fase kalor di diâ, si ki di noti ta fase friu. Bu sta nunpriti, bu ka tene koltxon nen lansol. Kel ar ki ta kanba li, ta ben pa tubu ki sta dentu’l paredi. Pode parse algun xuxanti ki tapa-u braku riba la na tedjadu, ar ka ta kanba… módi ki bu ta raspira? Si fase-u un atakason, kenha ki ta rabate-u? Guardas so ta ben ten ku bo, si da-s na kabésa, na óra di kebra-djudjun ku na óra di djanta di kel otu diâ.

RUI – I ael nen kebra-djudjun e ka ten direitu. Nu ta ben tarse-l so djanta.

DI DJULA – N ta sai so si Dáriu ta sai tanbe. Nenhun di nos ka fase nada.

RUI – Si bu ka kre sai… bo ki sabe. Nos nu ta bai… N ta paga-u lus, bu ta fika dentu sukuru.

JUAN LUÍS – Dja bu sta odja? Bu ta fika dentu sukuru, bu pode nheme barata ó ki bu ta kume, sanpé pode morde-u o ratu pode mixa-u na bóka…

PIDUKA – Sai nu bai, Di Djula.

RUI – Bu kre sai o nau?

Di Djula ta toma se ropa na Rui, e ta bisti e ta sai bóka kaladu.

RUI – N sabe ma nhos era, mas komu eru e umanu… tudu algen ta era. U ki nteresa e ki nhos rakonhese nhos eru, i, parse-m ma e prisizamenti u ki nhos kaba di fase. N ta spéra ma nu ta fika amigu, si dja nhos kre, nhos pode papia ku Deretor, nhos pidi-l pa e da-nhos lisénsa, N ta kunpanha-nhos kasa.

JUAN LUÍS – Mi propi N meste bai odja nha mai ki sta duenti.

RUI – Mas nhos ten ki fla-l ma Dáriu staba ta papia mal del, mal di kumida, ku lguns kusa ki dja nhos sabe ma Deretor ta gosta di obi. Dja nhos konxe nhos Deretor dretu! Kualker un di nhos ki sta li dja ben kadiâ más ki un bes ku dos.

III SÉNA

DERETOR – Nton, rukluzus! Nhos sta ravoltadu kóntra kadiâ, kóntra guardas i kóntra Deretor? Nhos ta konfirma o nau?

JUAN LUÍS KU PIDUKA – Nau, senhor Deretor.

JUAN LUÍS – E Dáriu ki mete-nu kusa na kabésa, mas nu sta rapendedu!

RUI – Pur akazu, kenha ki fase tudu kusa foi Enjenheru. Aes sinplismenti es staba ta sukuta-l.

JUAN LUÍS KU PIDUKA – E si mé, senhor Deretor.

PIDUKA – Mas nu sta rapendedu.

JUAN LUÍS – Senhor Deretor, N kre pa nhu da-m lisénsa pa N bai odja nha mai ki sta duenti.

DERETOR – Módi? N ka obi dretu ó ké? Bu ka ta inporta di torna ripiti?

RUI – Se mai sta duenti mé, senhor Deretor. Oxi di palmanhã N kontra ku Puluka, irmá di Juan Luís, e fla-m ma e sa ta baba Ospital marka ses mai kunsulta.

DERETOR – Dáriu ta bai fika 30 diâ di kastigu na séla disiplinar. Na purmerus 7 diâ so nhos ta da-l un litru di águ ku un pon pur diâ. Dipos nhos ta fika ta da-l, durante dos umana, dos rafeson pur diâ, ki nhos ki ta skodje kál ki nhos ta da-l, ku tres litru di águ. Na kes otu restanti 10 diâ nhos pode da-l tres rafeson pur diâ, nomal. Já e pode toma un banhu pa semana, kel ó ki e kaba kunpri se kastigu, nhos fitxa-l na se séla 60 diâ, sen direitu di toma sol. So e ta sai di séla pa e bai rafetóriu.

RUI – I si e meste bai Ospital?

DERETOR – So si nhos xinti-l ma e sta kuazi ta móre. Tanbe e ka pode resebe bizita, nen tilifonéma, nen karta duranti 6 mes. Mesmu kel ó ki dja e kaba kunpri kastigu, se kartas, kes ki ta sai komu kes ki ta kanba, nhos ta kontínua ta abri pa nhos le purmeru. Kualker kusa ki e mandadu di fóra debe ser rabistadu penti-finu. Ka nhos skese ma el e un un dilinkuenti prigozu. Kes otus se koléga, komu dja es rakonhese i es sta konsienti ma es fadja, dja es sta rapendedu, es ta panha kastigu más lebi. Es ta skodje entri un semana di Alpina o un mes sen bizita. Kál ki nhos kre?

ES TUDU – Séla disciplinar! Un sumana di séla disiplinar.

V SÉNA

Semanas dipos, Dáriu ta sta na gabinete di Deretor.

DERETOR – Senhor Dáriu, mai-di-fidju di-nho telefona, e fla ma nhos fidju sta duenti, nternadu na Ospital. (Dáriu ta linpa lágua) Apezar ki dja nhu kaba kunpri kastigu di-nho, mas ami N ka pode otoriza-nho ozenta di kadiâ. Mas pa nhu odja ma N ka ten nada kóntra nho, ma na nha korason ka ta mora rancor nen maldade, N ta liga Deretor-Jeral nhu ta papia ku el.

DÁRIU – Mutu obrigadu.

DERETOR (ta liga telefoni) – Mutu bondiâ!

VOZ DI KEL OTU LADU – Bondiâ.

DERETOR – Di li sa ta fala Deretor di Kadiâ Sentral di Sonvisenti. Pode pasa-m xamada pa gabineti di senhor Deretor Jeral, pur favor?

VOZ DI KEL OTU LADU – So un bokadinhu.

DERETOR JERAL [V. O.] – Bondiâ.

DERETOR – Bondiâ, senhor Deretor Jeral. N liga-nho sedu si pa N poi-nho un prubulema di un rukluzu ki tene fidju internadu na Ospital i, sugundu fladu… sta na guniâ.

DERETOR JERAL [V. O.] – Kusé go ki e kre pa N fase?

DERETOR – E kre pa dexa- l bai Ospital djobe-l. Meninu fladu ma ten ki ta ser operadu, ma ta meste podu sangi. Se grupu di sangi e raru mas e igual ku di se pai.

DERETOR JERAL [V. O.] – Pasa-l telefoni. (Dáriu ta toma) Nton rukluzu. Kusé ki sta pasa?

DÁRIU – E sima senhor Deretor fla-nho.

DERETOR JERAL [V. O.] – Kel-li dja N obi pamodi N ka surdu. N kre sabe kusé ki sa ta pasa, pa bu propi bóka.

DÁRIU – E nha fidju ki sta duenti.

DERETOR JERAL [V. O.] – Bu fidju ki sta duenti?! Gosi ki bu da kónta ma bu ten fidju? Kantu bu ta faseba fidju dus otu mal bu ka lenbraba ma bu tenba fidju? I pamodi ki bu bu sta na kadiâ? Bu mata, bu furta, o bu luta ku mudjer?

DÁRIU – Nau senhor. Ami...

DERETOR JERAL [V. O.] – Senhor?! Ki tenpu ki mi ku bo nu foi koléga? N ta iziji ruspetu i ki bu trata-m pa senhor Deretor-Jeral, o anton, senhor Dotor Andé Lopes. Dja bu ntende?

DÁRIU – Nhu ta diskulpa-m, senhor Dotor André Lopes. Tanbe, pur favor, óras ki nhu ta txoma-m, ka nhu skese di fla: senhor Enjenheru, o sidadon kabuverdianu, Dáriu Silva.

Telefoni ta disliga stupidamenti, ta torna liga poku dispos. Deretor ta panha sukutador, ku medu.

DERETOR JERAL [V. O.] – Deretor?!…

DERETOR – Sin, senhor Deretor-Jeral.

DERETOR JERAL [V. O.] – Po-m kel otrevidu la imidiatamenti di kastigu.

Telefoni ta disliga brutalmenti.

DERETOR – Deretor-Jeral manda pa poi-nho na séla disiplinar.

DÁRIU – Dja N sa ta speraba. Oliás, N sa ta atxaba el dimoradu dimás.

DERETOR (na telefoni) – Senhor Kasareru, nhu manda-m un guarda pur favor. (Máriu ta konko na pórta, ta kanba e ta torna fitxa pórta) Leba Dáriu pa se séla pa e bai ruma se kusas, dispos bai fitxa-l na séla disiplinar.

MÁRIU – Sta un karu la na ruâ ta spera-l pa e bai da se fidju sangi.

DERETOR – E ordi ki ben di Praia. Di senhor Deretor-Jeral. So nu ten ki ta kunpri. Bu pode dexa-l leba alguns livru pa e bai le, dásdi ki ka e rumansi polisial, ka kódiku sivil o penal, ki ka ta fala di mata kabésa, di krimi o di ravólta na kadiâ. Jornal ku ravista tanbe e ka pode leba. Dexa-l ku lus sendedu i ku pórta di segredu ngostadu. Fitxa-l so pórta frenti.

Máriu ku Dáriu ta sai djuntu.

VI SÉNA

DERETOR (na telefoni) – Un guarda pa ben li, gosi li. (E ta diskansa telefoni. Rui ta konko na pórta ta kanba) Telefonadu pa li, ma fidju di Dáriu móre na Ospital. Bai buska-l na Alpina bu tarse-m el. (Rui ta sai, un bokadu e ta volta djuntu ku Dáriu) Senhor Dáriu, infilismenti nobidadi ki N ten pa N da-nho, ki e dos, nen tudu es e sábi di obi. (Dáriu ta komesa ta txora) N ta komesa pa kel más sabi. Pois... N sa ta ben da-u un óra di lisénsa pa bu bai bu kasa.

DÁRIU – Nha fidju fémia piora más? (Deretor ta djobe-l ku rostu sériu) Si e piora nhu pode fla-m.

DERETOR – Nhu ten kalma.

DÁRIU – N sta ku kalma. Nhu pode fla-m. E mâria más?

DERETOR – N ka sta nen telefona Deretor-Jeral, pamodi N sabe ma e ka ta bai dexa-nho.

DÁRIU – Deos ta paga-nho pa es jenerozidadi, senhor Deretor.

DERETOR – Mas nu tene un prubulema. Nu ka sta ku guarda disponível gosi li pa kunpanha-nho. Si nhu ten algun guarda ki sta di folga i ki nhos ta da ben, nhu fla-m N ta telefona-l e ta ben buska-nho. Tanbe nu tene más un otu prubulema: N sa ta meste karu pa N bai eroportu kontra ku nha pai ki ta ben oxi di Santanton. N ka sabe si nhu tene dinheru pa nhu luga un tákis!

DÁRIU – Kel-li e ka prubulema. Nha kunhadu ten karu e ta ben buska-m. Subu guarda… N ka sabe! N ta da ku tudu es d’omesmu manera.

DERETOR – Ok. Markulinu sta di folga. Nho ku el nhos ta da dretuy?

DÁRIU – Nhu txoma-l nhu purgunta-l si e ta leba-m. I kál ki e kel kasábi? Si e ka nha fidju ki piora, nhu kre fla-m ma kel ó ki N volta ma N ta bai kontínua na Segredu?

DERETOR – Si éra so kel-li!… E di filha di-nho, sin.

DÁRIU (dizusperadu) – Nha filha?! Kusé ki kontise-l?… E piora?

DERETOR – Infilismenti… e móre. E móre dasdi onti di palmanhan na Ospital.

Dáriu ta txora dizusperadamenti. Markulinu ta pintxa pórta ta kanba.

MARKULINU – Senhor Deretor, se kunhadu dja papia ku mi i N fla-l ma N ta kunpanha-l, si nhu ta da-l lisénsa.

DERETOR – Okei. Nhos ten un óra pa nhos volta.

MARKULINU – Sin, senhor Deretor. Nhu nu bai, senhor Dáriu. (Na koredor di kadiâ) Senhor Enjenheru sta ku dinheru?

DÁRIU – N tene sin. Paké?

MARKULINU – Nau! E ka pa nada. E so pa N sabe. Senhor Enjenheru sabe ma N staba na nha diâ di fólga…

DÁRIU – Ka ten prubulema. E kusé ki senhor Markulinu kre?

MARKULINU – Senhor Enjenheru dja sabe-l módi ki kau sta mau… ki bida sta mariadu! Ami e pobri… koitadu, N ten família pa N sustenta!…

DÁRIU – Nhu kre pa N ranja-nho algun tiston… e isu?

MARKULINU – Nau… e ka isu. Enbóra kinhentus paus ta daba mi getu sabi mé. Mas ka nhu meste preokupa.

DÁRIU – Nu ka debe xinti burgónha di pidi un kusa ó ki nu meste. Kenha ki ta da o ki ka ta da ki ta desidi. Nhu sa ta meste kinhentus merés?

MARKULINU – N meste… mas ka nhu da-m li-sin. Prezus ta odja, es ta komesa manda ses bokóna. Nhu ta bai da-m la na ruâ, sukundidu te di famílias di-nho. Nhu ta da-m musgedjadu. Kel ó ki dja nu sta na kaminhu ta bai, nhu ta longa-m, nhu ta fla-m ma e pa N kunpra-nho “kel kusa”.

DÁRIU – Okei. Nton go nu bai pamodi N tene gana odja nha fidju fémia la na ruâ pa purmeru i últimu bes, infilismenti dentu di kaxon.

VII SÉNA

Dentu di kasa di pai ku mai di Diana, na stera di fidju fémia di Dáriu.

MARKULINU (ta djobe na óra) – Senhor Dáriu, dja nhu odja na ruloji?

ZURAIMA – Makusé? Inda nen e ka kanba dretu dentu’l kasa ki dja ten más di dos anu e ka poba pé na solera’l pórta, inda más, na mórti di se uniku fidju fémia, nhos ka ta dexa-l sisti intéru? N ka ta seta! Afinal ki djustisa ki nu ten? Ki umanu ki anos e?

DÁRIU – Nha kerida kunhada, obrigadu pa es bu jestu, mas N ta pidi-u pa bu kalma. Dja sa ta falta so 6 mes pa N sai di kel Infernu. Dja bai dja!

ZURAIMA – Nhu Marku, nho nton nhu cobra nha armun mil eskudu pa nhu tarse Dáriu so pa 40 minotu?

MARKULINU – Korénta minotu nau, Zuraima. Un óra. Ten 40 minotu ki nu txiga li… mas dja ten 50 minotu ki nu sai di la di kadiâ… di dentu di gabineti di senhor Deretor… kel dés minotu ki falta, e pa nu txiga la.

DIANA – Zu, Markilinu sa ta kunpri ordi di se patron.

MARKULINU – E sima bu fla mé, Diana. Mi N sa ta kunpri ordi. Senhor Dáriu propi obi kusé ki Deretor fla, antis nu sai. Ma e ta da-l so un óra.

DIANA – N ka sa ta pursebe pamodi ki e da nhos so kel tenpu li! Ami N bai ku nha pé, N bai papia ku Purkurador ku nha bóka, e garanti-m ma e ta otoriza saída di Dáriu, mas e ka fla-m ma éra so pa 40 minotu.

MARKULINU (ta labanta) – Ok. Nu bai.

E ta dispidi di familia, e ta nbarsa kaxon e ta sai.

Partilhe esta notícia