• Praia
  • 29℃ Praia, Cabo Verde
É KA LOBU KI FASE - Parti 1
Cultura

É KA LOBU KI FASE - Parti 1

Oji nu ta ritoma publikason di parti di kel obra ki si títulu ta ben más pa baxu, na parti ki ta entra kes personajen ki é kandidatu a prizidenti di repúblika. Nos intenson era publikaba es obra konpletu en papel nes altura, mas infilismenti é ka sertu ma nu ta konsigi es objetivu, mas inda nu sta tenta.Es parti ta kumesa ku miditason koral, ki na es obra é parti más inpurtanti, el ta pasa pa alguns di kes personajen-kandidatu, i el ta tirmina novamenti ku un miditason koral.Bon leitura pa kenha ki kre, pode i sabe le, i kenha ki ten dúvida sobri intenson des skritu, pa torna le intruduson ki dja nu publika dos bes li na Santiago Magazine.Es skritu é un forma di intirvenson na polis di skritor i sidadon José Luiz Tavares, purisu el ka ta pirmiti pa ninhun parti des obra ser uzadu publikamenti pa konbati pulítiku.

 

É KA LOBU KI FASE

 

 

                               [ STÓRIAS DI  NHA TIU LOBU

                             I DOTUS INDA MUTU MÁS LOBU

  NA SES PROPI VOS O TRATADU

        DI MIZÉRIA I GRANDEZA              

         DI PÁTRIA KABUVERDI ]

 

 

[koru]

 

À puder puder

ki bu ta fase omi ten

dos kara i ninhun alma

i tudu dos ku sedi di puder

ta disfarsa na meiu di fumasa

pamodi si finalidadi

é ka fase ben

é ka pruklama i instaura igualdadi

mas pridumíniu di alguns

skese kexa i zunzuns

pa invoka un falsu kalma

la undi ki iluzon di verdadi

é ka bitola ki ta rikonhese

ninhun grandeza

nen kel tributu ki bu merese

mas farelu pa paga

kes ki sta pustadu na sperteza

es mau saga

ki ta veneradu pa tudu ladu

 

mas odju ki ka segu konxe

vokason di kel k'é puru

sikre na treba noti sukuru

sikre baxu tetu o tedjadu skonxu

ta difende onti manhan i oxi

ta difende ku zelu

na meiu di tudu amargura

o sufrimentu

ki ka ta kaba nen ku risponsu

mesmu si bida é si apelu

i konsiensia é si armadura

kontra mau disirnimentu

 

nu debe kridita ma mintira ta pirsigidu

ma finjimentu ta diskubridu

ma trosa ta paradu

li i na kualker ladu

ku xikoti di un vontadi

ki tenpu linpa di gran mufinu

p'el ka anda di kosta viradu

                           pa distinu

k'é si disizon di konstrui sidadi

d'omi ki ta kridita i ta prega liberdadi

komu dizígniu más universal

pamodi ael é kel nisisáriu sal

ki ta tenpra spritu kontra mal

kontra tudu vendaval

ki ta disponta na kualker idadi

mas dividu nos frakeza

ki ta pruvoka-nu tantu mufineza

el ka ta kobra-nu más ki nos tiston

                                di tristeza

o un tardi di orason

non pamodi nu ta vive na pobreza

mas pamodi nu ta odja poku krensa

                         dizanimason dja lastra sima un duensa

                         ki pa el ka ten ramedi

ta mata-nu nos sedi

di vive na grandeza

k'é omi xintadu na tereru di sabedoria

ta spera si ora i si dia

 

ka ten nada más grandi

nen más sabi

ki ka inporta ku morti

mas mostra-l undi ki sta txabi

pa kel últimu gota di sangi

i ti undi k'el ta da korti

 

pamodi imurtalidadi é vive

sima nu vive   ta riklama i ta iziji

non pa nos mas pa kes ki sta kaladu

xintadu ketu na nos ladu

si padás di pon  si kaneka d'agu

pa si spritu ki dja sta instaladu

na silensiu di karera nhu santiagu

i más ki tudu ku si benson di dignidadi

ki ka [ta] bandona-l na ninhun idadi

 

[koru ta da un poza i ta rikomesa]

 

À nos téra inda pa txeu tenpu

nu ta kunpra kanga pa nos piskos

o nu ta bende pa kilu poku di aros

na sukuru ki ka kre sabe di méritu

                               nen di izenplu

 

pamodi tenpu ki xinta-nu riba nos kabesa

pa ben papia dun otu tenpu

ki tudu ka foi más ki prumesa

mas sen pasadu krensa é un fraku alimentu

 

o simentu undi ka ta finka fraternidadi

pa povu ka ser rastadu pa nisisidadi

pamodi si orguliu debe sta na sidadania

non na prumesa ki ta bendedu tudu dia

 

lenbrandu tenpu di kamaron na rubera

di pe di mangi paridera di festa na frontera

fixon na tanboru karni na tudja midju na ngarnel

kel li go ki era tenpu o téra di leti ku mel

 

gosi é pe prensadu riba piskos

onti tanbe mas era branku kolonialista

dipos foi kes xuxu di matu marksista

gosi é propi es xuxus dimokrata di-nos

 

mas s'é povu ki skodje sta skodjedu

s'é votu votadu konta sta sertadu

frutu na si tenpu ta ben kodjedu

sikre del nada ka ta ben purbetadu

 

tenpu difísil ki nu ta pensa so na apukalípsi

ki nu ta fla ma nos inkietason ka ten midida

pamodi dianti di nos odju sta staradu so iklípsi

rivolta o dizalentu pamodi nu t'ama bida

 

mas nu ta fuxi des sina di diskalabru

nu ta poi odju la undi nu ta torna nase

un i otu bes  pamodi nu ka ta nega nos fasi

i nu ta lova-l ku alma spantadu tudu sábru

 

ora ki nada é ka más altu o más fundu

i apenas pasiensia ta kuriji izitason

i nos bitxu más pikinoti di mundu

nu ta spera tudu palmanhan sol di konparason

 

na tenpu di kel grandi indisizon

pamodi diskubri i sabe ki ta dueba más

(kel li é nos mestri ki fla

el ki dj'el sta

la na lugar di iternu pás)

 

o nton nu ta grita dianti di spedju

nu ta fla ma nos bida ka bale es meza

undi ki nu ta xinta pa gravidadi di konsedju

o pa dirota sertu k'é ka ninhun surpreza

 

pamodi nos kaminhu pa iternidadi

ta pasa pa piskos tran i rostu labantadu

pa nu ka dexa disizon pa metadi

nen pa nos frakeza ka lamentadu

 

pamodi kel ki nu simia ta bai ku nos

tronku o raís o braza fumeganti

ku gratidon pa kel poku k'é di-nos

ku diferensa ki di-nos é senpri dipadianti

 

 

 

 

 

 

Partilhe esta notícia